Zemlja Mediterana, Atlasa i Sahare
Alžir je najveća država Afrike po površini — zemlja izuzetnih razmera, slojevite istorije i snažnog identiteta. Od mediteranskih gradova na severu do nepreglednih pejzaža Sahare, svaki njen region čuva drugačiji ritam, nasleđe i priču.
- 2.381.741 km²
- površina
- oko 46,8 miliona
- stanovnika, 2024.
- Alžir
- glavni grad
- DZD
- alžirski dinar
Od mora do pustinje
Sever zemlje je okrenut Mediteranu, planinski lanci Atlasa oblikuju unutrašnjost, dok Sahara zauzima najveći deo teritorije i čuva neke od najupečatljivijih predela severne Afrike.
Mediteranska obala
Alžir, Oran, Anaba i drugi severni gradovi povezuju mediteransku arhitekturu, luke, savremeni život i istorijske četvrti.
Atlas i visoravni
Planinski venci, plodne doline i prostrane visoravni prirodna su spona između obale i pustinjskog juga.
Sahara
Peščana mora, kamene zaravni, oaze i drevne karavanske staze daju jugu Alžira njegov monumentalni karakter.
Raznolikost koja čini celinu
Alžirski identitet oblikovali su amazigsko nasleđe, arapski jezik i kultura, islam, mediteranske veze i iskustvo borbe za nezavisnost. Ustav priznaje arapski i tamazigt kao nacionalne i službene jezike.
Gostoprimstvo, porodične veze, muzika, književnost, film i bogata regionalna kuhinja važni su delovi svakodnevnog života i savremene kulture.
Ukusi
Kuskus, čorbe, jela od povrća i mesa, urme, peciva i čaj razlikuju se od oblasti do oblasti.
Zvuk
Od tradicionalne muzike do savremenog raïa, muzička scena Alžira prepoznatljiva je daleko izvan njegovih granica.
Stvaralaštvo
Zanati, tkanje, keramika, kaligrafija, film i književnost čuvaju nasleđe i otvaraju prostor novim izrazima.
Istorija dugog trajanja
- Antika
Numidija i mediteranski svet
Na prostoru današnjeg Alžira razvijale su se stare amazigske zajednice i Numidija, a zatim gradovi povezani sa rimskim i mediteranskim svetom.
- 7–16. vek
Dinastije i gradovi Magreba
Širenje islama i arapskog jezika, smene lokalnih dinastija i veze sa širim Magrebom ostavili su dubok trag u kulturi i arhitekturi.
- 1830.
Početak francuske kolonijalne uprave
Kolonijalni period trajao je više od jednog veka i bio obeležen otporom, nasiljem i velikim društvenim promenama.
- 1954–1962.
Alžirska revolucija
Oslobodilačka borba počela je 1. novembra 1954. i završena je sticanjem nezavisnosti 1962. godine.
- 5. jul 1962.
Nezavisni Alžir
Dan nezavisnosti ostaje središnji datum savremene države i kolektivnog sećanja alžirskog naroda.
Sedam mesta svetske baštine
Arheološki gradovi, utvrđena naselja, istorijske četvrti i praistorijska umetnost svedoče o izuzetnoj raznovrsnosti alžirskog nasleđa.
- Al Kala Beni Hamad
- Džemila
- Dolina M'Zab
- Tasili na Adžeru
- Timgad
- Tipasa
- Kasba u Alžiru
Prijateljstvo sa istorijom i budućnošću
Veze dva naroda posebno su osnažene podrškom Jugoslavije alžirskoj borbi za nezavisnost. Društvo prijatelja Alžira danas to nasleđe čuva kroz kulturu, susrete, obrazovanje i nove oblike saradnje.
Saznajte više o Društvu